Konferencija „Demokratske inovacije i javnosti u malom u lokalnom odlučivanju: lekcije, izazovi, budući smjerovi“, održana 1. prosinca 2025. u riječkom RiHubu, okupila je stručnjake iz prava, filozofije, politologije i civilnog društva kako bi zajednički istražili što deliberativni formati – poput vijeća građana i drugih „javnosti u malom“ – mogu donijeti lokalnim zajednicama. Cilj konferencije bio je otvoriti razgovor o tome kako ovakvi procesi potiču povjerenje, kvalitetniji dijalog i uključivije donošenje odluka te kako mogu postati trajni mehanizmi participativne demokracije.
Konferenciju su otvorili Igor Bajok (Udruga SMART) i Tijana Defar (Zaklada Friedrich Ebert), zahvalivši sudionicima na dolasku i istaknuvši važnost daljnjeg jačanja deliberativnih praksi u lokalnim zajednicama. Nakon njih skupu se obratila gradonačelnica Rijeke, dr. sc. Iva Rinčić, koja je službeno otvorila konferenciju te izrazila zadovoljstvo što se ona održava upravo u RiHubu, prostoru u kojem je radilo i Vijeće građana Rijeke. Naglasila je da grad nastavlja uvoditi nove oblike uključivanja građana i mladih u donošenje odluka te najavila dodatne procese, među kojima i skorašnji panel o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje, istaknuvši kako građani pokazuju velik interes za aktivno sudjelovanje u promišljanju razvoja grada.
Teorijske uvide u deliberativne formate predstavili su stručnjaci iz područja prava, filozofije, politologije i civilnog društva: prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Matija Miloš s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija i dr. sc. Ivan Cerovac s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Prvo izlaganje na konferenciji održao je prof. dr. sc. Vedran Đulabić, koji je u predavanju „Demokratske inovacije u Hrvatskoj: od pilot-projekata do nove kulture sudjelovanja“ predstavio pregled razvoja demokratskih inovacija u Hrvatskoj, posebno deliberativnih formata poput vijeća građana. Istaknuo je da su ti procesi važan iskorak od jednokratnih eksperimenata prema stvaranju trajne kulture sudjelovanja te naglasio da njihova održivost ovisi o institucionalnoj spremnosti – kapacitetu uprave, regulaciji i stabilnom financiranju. Zaključio je da je ključni izazov hrvatskih gradova pretvoriti pilot-projekte u redovite mehanizme uključivanja građana u donošenje odluka.
U svom izlaganju „Znanje, povjerenje i demokracija: uloga stručnjaka u deliberativnom odlučivanju“, prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija govorila je o tome kako se stručnost i demokratska participacija mogu nadopunjavati umjesto suprotstavljati. Polazeći od krize demokracije i krize znanja, naglasila je da kvalitetna deliberacija zahtijeva i epistemičku dimenziju – pouzdane informacije, stručno vođenje i svijest o vlastitim ograničenjima. Istaknula je da je u suvremenim, kompleksnim okolnostima ključno pronaći ravnotežu između povjerenja u stručnjake i autonomije građana te uspostaviti jasnu podjelu uloga koja omogućuje donošenje informiranih i legitimnih odluka.
U izlaganju „Deliberativna demokracija kroz vijeća građana“, dr. sc. Ivan Cerovac ponudio je jasan teorijski okvir za razumijevanje deliberativnih inovacija u kontekstu današnje krize demokracije. Objasnio je kako „javnosti u malom“ — nasumično odabrane i raznolike skupine građana — mogu istodobno jačati moralne vrijednosti poput jednakosti i inkluzivnosti te epistemičke vrijednosti poput informiranosti i kvalitete odluka. Istaknuo je da ovakvi procesi povezuju stručnost i građansko iskustvo te mogu doprinijeti obnovi povjerenja i legitimnosti demokratskog odlučivanja.
U svom izlaganju „Prema kulturi deliberacije: institucionalizacija javnosti u malom i jačanje demokratskih potencijala“, prof. dr. sc. Berto Šalaj nadovezao se na uvodne teorijske okvire te otvorio pitanje što znači pretvoriti dobre pojedinačne prakse u trajne oblike sudioničkog odlučivanja. Istaknuo je da stalna vijeća građana mogu postati važan stup participativne i odgovorne demokracije, no samo ako se razvijaju u političkoj kulturi koja potiče povjerenje, otvorenost i spremnost na zajedničko učenje. Naglasio je da institucionalizacija „javnosti u malom“ može doprinijeti stvaranju stabilnije demokratske infrastrukture, u kojoj građani i institucije dijele odgovornost za donošenje informiranih i legitimnih odluka.
U izlaganju „Demokratske inovacije: izraz obveze ustavnog održavanja“, dr. sc. Matija Miloš pojasnio je koncept ustavnog održavanja, ideju da ustav nije samo okvir ograničavanja vlasti, nego i dinamična obveza države da demokraciju prilagođava promjenama u društvu. Naglasio je da pravo građana na sudjelovanje ne treba shvaćati kao nešto što ovisi o političkoj volji većine, nego kao ustavnu dužnost zakonodavca da stalno propituje i unapređuje načine demokratske participacije. Iako ovaj pristup ne propisuje uvođenje konkretnih demokratskih inovacija, on svakako otvara prostor za razvoj deliberativnih formata poput vijeća građana.
Dio konferencije bio je posvećen predstavljanju primjera dobre prakse deliberativnih procesa iz Hrvatske. Igor Bajok (Udruga SMART) prikazao je rad Vijeća građana Rijeke, u kojem je 33 nasumično odabranih građana kroz sedam susreta izradilo 90 preporuka o unapređenju mjesne samouprave, od kojih je Grad Rijeka službeno prihvatio 48. Jelena Brcković (Udruga mladih V.U.K.) predstavila je Vijeće građana Varaždina, proces koji je okupio 29 građana i rezultirao s 64 preporuke za razvoj održivog, građanima prihvatljivog turizma. Branimira Penić (Hrvatsko debatno društvo) govorila je o programu „Demokratsko procijepljenje“, kroz koji je provedeno 24 lokalne deliberacije u 19 zajednica, usmjerene na jačanje argumentacije, kritičkog mišljenja i građanskih kompetencija mladih. Sara Sušanj (Udruga Delta) predstavila je Vijeće mladih građana Pule, prvo takvo vijeće u Hrvatskoj, u kojem su mladi od 15 do 30 godina kroz strukturirani trodnevni proces razvili 60 preporuka za sadržaj, rad i upravljanje novim Centrom za mlade Pula.
Iza svakog izlaganja slijedila je dinamična rasprava koja je doprinijela boljem razumijevanju ključnih koncepata, potaknula zajedničko učenje te otvorila prostor za inspiraciju predstavljenim primjerima i mogućnostima daljnjeg razvoja i primjene javnosti u malom u Hrvatskoj, a razgovor se nastavio i u opuštenijem tonu tijekom završnog, neformalnog dijela konferencije pod nazivom „Pinta deliberacije“.
Konferenciju su organizirali Udruga SMART, Udruga Delta, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci i Zavod za demokraciju, socijalnu pravdu i održivi razvoj, uz podršku Zaklade Friedrich Ebert.