VOLONTIRANJE NIJE NEPLAÆENO STA®IRANJE

Otvoreno pismo obnašateljima javnih du¾nosti i medijima

Jasmina (40) je ¾ena koja zraèi pozitivnom energijom, majka jedne tinejd¾erke i volonterka u savjetovalištu za mlade „Luka Ritz“. Poma¾e u voðenju programa ''Pomoæ u uèenju'' kojeg koristi oko stotinu mladih ljudi, a savjetovalište ga provodi zahvaljujuæi podršci pedesetak redovnih volontera. Èinjenica koja ostavlja bez teksta? Jasmina je gotovo potpuno gluha. Djevojka koju æemo za potrebe ovoga pisma zvati Ana (25) magistrirala je pravo 2011. Poput brojnih drugih mladih ljudi bez radnog iskustva, nakon višemjeseène bezuspješne potrage za poslom u struci bila je primorana radni sta¾ potreban za stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita odraditi bez nakade. Svakoga dana odlazi na ®upanijski sud u Zagrebu i stjeèe znanja koja æe je spremiti za obavljanje njezine profesije.

Volonterski centri u Hrvatskoj, ujedinjeni na platformi pod nazivom Hrvatska mre¾a volonterskih centara (www.hmvc.net), dubokog su uvjerenja da izmeðu rada ove dvije ¾ene postoji jedna bitna razlika. Sa¾imlje ju rijeè dobrovoljnost. Pišemo ovaj apel potaknuti zabrinjavajuæim porastom medijskih objava u proteklim tjednima iz kojih proizlazi da du¾nosnici koji bi trebali promicati pravilno vrednovanje rada volontera i volonterki, ali ni pojedini medijski djelatnici koji pišu o volontiranju, ovu razliku ne prepoznaju. ''Morao sam volontirati'' je oksimoron. U srcu volontiranja je dobra volja pojedinaca i ljepota slobode izbora, one slobode koja u vremenu ekonomske krize našemu društvu kronièno nedostaje.

Razliku izmeðu Jasmininog ''volonterskog rada'' i Aninog ''struènog osposobljavanja za rad'' na sreæu prepoznaju Zakon o volonterstvu i Zakon o radu te ih razlièito reguliraju. Volontiranje je u Zakonu o volonterstvu definirano kao dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina za dobrobit druge osobe ili za opæu dobrobit bez potra¾ivanja imovinske koristi. Njegovim donošenjem 2007. godine Republika Hrvatska potvrdila je da prepoznaje rad poput Jasmininog – neplaæeni rad koji ''obiènom'' èovjeku omoguæuje da postane pokretaè pozitivnih promjena u vlastitom društvu.

Tek je nekoliko mjeseci prošlo otkako je obilje¾ena Europska godina volontiranja 2011, a vrijednost volontiranja kao iskaza aktivnog graðanstva stavljena u fokus europske javnosti. Smatramo da je u posljednjim koracima pristupanja Europskoj uniji od neobiène va¾nosti da zadr¾imo svijest o va¾nosti volonterskog rada koji je utkan u vrijednosni sustav zajednice zemalja u koju ulazimo.

Izvješæe Ujedinjenih naroda o stanju volonterstva izraðeno 2011. istièe da podrška volonterskim aktivnostima ne znaèi i podršku vladama za smanjenje proraèunskih sredstava ili zamjenu za plaæeni rad. "U prvom redu'', stoji u izvještaju, ''volontiranje treba biti izraz slobodne volje, a ne obveza odreðena zakonom, ugovorom ili zahtjevima akademskog usavršavanja. [...] Obvezni anga¾man koji ukljuèuje dobrotvorni rad u zajednici kao posljedicu kazne, ili civilno slu¾enje vojnog roka ne spadaju u definiciju volontiranja."
Prepoznajemo akutnu potrebu odgovaranja na visoku nezaposlenost, no uvjereni smo da je pritom moguæe osmisliti mjere koje se neæe negativno odraziti na temeljne društvene vrijednosti. Stoga pozivamo obnašatelje javnih du¾nosti kao i medijske djelatnike da u svojim buduæim istupima i izvještavanju vezanima uz podruèje rada i zapošljavanja poka¾u da prepoznaju i cijene vrijednost volonterskog rada graðanki i graðana Hrvatske.

Hrvatska mre¾a volonterskih centara – Volonterski centar Zagreb, Volonterski centar Osijek, Udruga ''Mi'' (Split), Udruga za razvoj civilnog društva SMART